hvala Vam što ste došli da se oprostimo  od našeg kolege i prijatelja Milana Cvjetinovića. I meni dok stojim ovdje ispred vas i gledam njegovu sliku sa crnim florom teško je povjerovati da je sve ovo stvarno  da nas je Milan zaista napustio i da me sutra na poslu neće dočekati sa nekom novom  dosjetkom i šalom, ili humorističnim tumačenjem društvene situacije.
Poznavala sam Milana 25 godina i teško mi je prihvatiti da se njegov život završio. Dok ovo govorim potpuno sam uvjerena da zvjezda njegovog života još sija jer čovjek koji je cijeli svoj život posvetio stvaranju ljepšeg i humanijeg svijeta ne može samo tako nestati. Ne i iz naših sjećanja.

Milan Cvjetinović je rođen 1959. godine u Pilici. Gimnaziju je završio u Bijeljini, a Fakultet političkih nauka, odsjek novinarstvo, u Beogradu.

Profesionalnu karijeru novinara započinje u tuzlanskom listu Front slobode  i kao  dopisnik  dnevnika Večernje novosti iz Beograda.

Krajem 90-tih, kada su se nagovještavale velike društvene promjene u bivšoj Jugoslaviji,  Tuzla bila jedan od privrednih i kulturnih centara u tadašnjoj  BiH. Kao mlad novinar  Milan je dobio mogućnost i radio je intervjue sa najpoznatijim ličnostima iz svijeta kulture i politike toga vremena   kao što su bili Goran Bregović, Emir Kusturica, Vesna Pešić i drugi.

Od 1993. do 1995. godine bio je glavni i odgovorni urednik Ekstra magazina, jedine opozicione novine koja je tokom rata izlazila u Republici Srpskoj. I za njega i za nas ostale koji smo bili uključeni u stvaranje lista koji nije imao ni svoju redakciju i adresu, ovo je bio veliki izazov. Za njega da se potvrdi kao urednik ozbiljne i velike novine, a za sve nas da progovorimo kao novinari a ne govornici ratnog agitpropa.  Davali smo mogućnost građanima RS da pročitaju riječi tadašnje političke alternative i opozicije. Vjerovali smo da se isplati govoriti istinu.

List je 1995. godine zabranjen odlukom tadašnjeg  ministra informisanja   u Vladi RS. Za Milana je to bio veoma  težak period  ali nije mogao odustati od ideje da učestvuje u izgradnji novih, demokratskih i profesionalnih medija, da se suprotstavi  medijskom mraku koji je tada vladao.   

1996. godine, Milan, Slobodan Marković i ja, pokrenuli smo nezavisni magazin „Panorama",   a 1997.  radio stanicu PAN radio.  Misija oba medija bila je promocija profesionalnog  novinasrtva , demokratskog društva, humanosti i vladavine zakona. Možda je više od svih nas  Milan je  bio taj  koji nije prihvatao komercijalizaciju medija. Želio je da PAN radio promoviše pravo na slobodno mišljenje, emituje kvalitetnu muziku  i širi misiju dobra u našem gradu.

Milan je oduvjek volio pozorište i film, svijet glumaca i scenske umjetnosti. Tako je i došao na ideju da se u Bijeljini organizuje festival „Dani komedije" koji su nekoliko godina zajedno  radili PAN radio i Dom omladine.  „Dani komedije" bili su jedini pozorišni festival koji je Bijeljina imala.

Za vrijeme svoje 25-godišnje novinarske karijere objavio je više od hiljadu novinskih tekstova, intervjua, komentara. Pisao je britko, ponekad satirično. Nije se ustručavao da postavi neprijatna pitanja i da ono što se oko nas dešavalo nazove pravim imenom. Radio je intevjue sa gotovo svim ličnostima koji su činili i danas čine političku scenu ovih prostora. Intervjuisao je Živka Radišića, Milorada Dodika, Vojislava Šešelja, Zorana Đinđića...

Imao je talenat  da u svijetu oko sebe pronadje priču koju će čitaoci pamtiti još dugo nakon njenog objavljivanja.  Posljednjih godina pisao je za banjalučke dnevne novine, prvo Fokus a potom za Glas Srpske.

Njegovom smrću novinarstvo  ovih prostora  izgubilo je jednog  od svojih  istinskih bardova.

2004. pokreće Ekološki pokret Suncokret. Na dan njegove smrti ponovo je izabran za predsjednika „Suncokreta".

Milan je bio skroman, vrijedan i čestit čovjek i odan prijatelj. Nadam se da će tamo gdje je otišao naći spokoj koji često za života nije imao. Nama koji se danas opraštamo od njega njegov životni put i njegova stremljenja ostaju kao mjesto i utjehe i hrabrosti da nastavimo sa svojim životima.

Počivaj u miru, prijatelju naš. Neka ti je vječna slava i hvala za sve vedre dane koje si nam podario.

Komentari

Dodaj Novi Pretraga

Dodaj komentar
Ime:
Email:	bez obaveštenjasa obaveštenjem
Naslov:
	Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

Powered by !JoomlaComment 3.26

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."