PAN radio Bijeljina 103 Mhz

IN MEMORIAM

Sunday, 21 December 2008

21.12.2008. - Milan Cvijetinović, bivši direktor i jedan od vlasnika i osnivača PAN radija iznenada je preminuo jučer od posljedica srčanog udara.

Milan Cvjetinović je rođen 1959. godine u Pilici. Gimnaziju je završio u Bijeljini, a Fakultet političkih nauka, odsjek novinarstvo, u Beogradu.
Do početka rata radio je u tuzlanskom listu Front slobode i bio dopisnik dnevnika Večernje novosti iz Beograda.

Od 1993. do 1995. godine bio je glavni i odgovorni urednik Ekstra magazina, jedine opozicione novine koja je tokom rata izlazila u Republici Srpskoj. List je zabranjen odlukom tadašnjeg ministra informisanja u Vladi RS.

1996. godine, zajedno sa kolegama Slobodanom Markovićem i Radmilom Žigić, pokrenuo je nezavisni magazin „Panorama", a potom i radio stanicu PAN radio. Misija oba medija bila je promocija profesionalnog novinasrtva, demokratskog društva, humanosti i vladavine zakona.

2004. pokreće Ekološki pokret Suncokret čiji je bio predsjednik sve do svoje smrti.

Inicijator je jedine poslijeratne pozorišne manifestacije u Bijeljini, „Dana komedije".

Za vrijeme svoje 25-godišnje novinarske karijere objavio je više od hiljadu novinskih tekstova, intervjua, komentara. Pisao je britko, ponekad satirično prozivajući vlast za neodgovornost, kriminal i korupciju. Imao je talenat da u svijetu oko sebe pronađe priču koju će čitaoci pamtiti još dugo nakon njenog objavljivanja. Posljednjih godina pisao je za banjalučke dnevne novine, prvo Fokus a potom za Glas Srpske.
Njegovom smrću novinarstvo ovih prostora izgubilo je jednog od svojih istinskih bardova.

Komemoracija će biti održana 22.12.2008. u 11h u Domu omladine, a sahrana u 13h na groblju u Pučilama.

MILAN CVJETINOVIĆ - KOMEMORACIJA

Dragi prijatelji,

hvala Vam što ste došli da se oprostimo od našeg kolege i prijatelja Milana Cvjetinovića. I meni dok stojim ovdje ispred vas i gledam njegovu sliku sa crnim florom teško je povjerovati da je sve ovo stvarno da nas je Milan zaista napustio i da me sutra na poslu neće dočekati sa nekom novom dosjetkom i šalom, ili humorističnim tumačenjem društvene situacije.
Poznavala sam Milana 25 godina i teško mi je prihvatiti da se njegov život završio. Dok ovo govorim potpuno sam uvjerena da zvjezda njegovog života još sija jer čovjek koji je cijeli svoj život posvetio stvaranju ljepšeg i humanijeg svijeta ne može samo tako nestati. Ne i iz naših sjećanja.

Milan Cvjetinović je rođen 1959. godine u Pilici. Gimnaziju je završio u Bijeljini, a Fakultet političkih nauka, odsjek novinarstvo, u Beogradu.

Profesionalnu karijeru novinara započinje u tuzlanskom listu Front slobode i kao dopisnik dnevnika Večernje novosti iz Beograda.

Krajem 90-tih, kada su se nagovještavale velike društvene promjene u bivšoj Jugoslaviji, Tuzla bila jedan od privrednih i kulturnih centara u tadašnjoj BiH. Kao mlad novinar Milan je dobio mogućnost i radio je intervjue sa najpoznatijim ličnostima iz svijeta kulture i politike toga vremena   kao što su bili Goran Bregović, Emir Kusturica, Vesna Pešić i drugi.

Od 1993. do 1995. godine bio je glavni i odgovorni urednik Ekstra magazina, jedine opozicione novine koja je tokom rata izlazila u Republici Srpskoj. I za njega i za nas ostale koji smo bili uključeni u stvaranje lista koji nije imao ni svoju redakciju i adresu, ovo je bio veliki izazov. Za njega da se potvrdi kao urednik ozbiljne i velike novine, a za sve nas da progovorimo kao novinari a ne govornici ratnog agitpropa. Davali smo mogućnost građanima RS da pročitaju riječi tadašnje političke alternative i opozicije. Vjerovali smo da se isplati govoriti istinu.

List je 1995. godine zabranjen odlukom tadašnjeg ministra informisanja   u Vladi RS. Za Milana je to bio veoma težak period ali nije mogao odustati od ideje da učestvuje u izgradnji novih, demokratskih i profesionalnih medija, da se suprotstavi medijskom mraku koji je tada vladao.

1996. godine, Milan, Slobodan Marković i ja, pokrenuli smo nezavisni magazin „Panorama",   a 1997. radio stanicu PAN radio. Misija oba medija bila je promocija profesionalnog novinasrtva , demokratskog društva, humanosti i vladavine zakona. Možda je više od svih nas Milan je bio taj koji nije prihvatao komercijalizaciju medija. Želio je da PAN radio promoviše pravo na slobodno mišljenje, emituje kvalitetnu muziku i širi misiju dobra u našem gradu.

Milan je oduvjek volio pozorište i film, svijet glumaca i scenske umjetnosti. Tako je i došao na ideju da se u Bijeljini organizuje festival „Dani komedije" koji su nekoliko godina zajedno radili PAN radio i Dom omladine. „Dani komedije" bili su jedini pozorišni festival koji je Bijeljina imala.

Za vrijeme svoje 25-godišnje novinarske karijere objavio je više od hiljadu novinskih tekstova, intervjua, komentara. Pisao je britko, ponekad satirično. Nije se ustručavao da postavi neprijatna pitanja i da ono što se oko nas dešavalo nazove pravim imenom. Radio je intevjue sa gotovo svim ličnostima koji su činili i danas čine političku scenu ovih prostora. Intervjuisao je Živka Radišića, Milorada Dodika, Vojislava Šešelja, Zorana Đinđića...

Imao je talenat da u svijetu oko sebe pronadje priču koju će čitaoci pamtiti još dugo nakon njenog objavljivanja. Posljednjih godina pisao je za banjalučke dnevne novine, prvo Fokus a potom za Glas Srpske.

Njegovom smrću novinarstvo ovih prostora izgubilo je jednog od svojih istinskih bardova.

2004. pokreće Ekološki pokret Suncokret. Na dan njegove smrti ponovo je izabran za predsjednika „Suncokreta".

Milan je bio skroman, vrijedan i čestit čovjek i odan prijatelj. Nadam se da će tamo gdje je otišao naći spokoj koji često za života nije imao. Nama koji se danas opraštamo od njega njegov životni put i njegova stremljenja ostaju kao mjesto i utjehe i hrabrosti da nastavimo sa svojim životima.

Počivaj u miru, prijatelju naš. Neka ti je vječna slava i hvala za sve vedre dane koje si nam podario.

Radmila Žigić

Komentari

Dodaj Novi

Pretraga